U rubrici "Putovanja" na portalu britanske medijske kuće BBC nedavno je objavljena kolumna novinara Davida Farleya koji priča priču o jednom od najpoznatijih jela sa balkanskih prostora - bosanskom loncu.
Zanimljivo je da članak nosi naziv "Srdačni gulaš koji ujedinjuje naciju - skrivena poruka u posudi" aludirajući na bosanski lonac koji je, kako tvrdi Farley, "nacionalno bosansko jelo i ujedno metafora za raznoliku populaciju BiH koje naseljavaju muslimani, Srbi i Hrvati".
Svoju priču britanski novinar počinje iz jednog sarajevskog restorana na Baščaršiji gdje se poslužuje bosanski lonac.
"To je nacionalno jelo BiH koje je metafora za raznolikost te balkanske zemlje koju u najvećoj mjeri naseljavaju bosanski muslimani (poznatiji kao Bošnjaci), Srbi i Hrvati (s manjom populacijom Jevreja i Roma). Sastojci za ovo jelo kupuju se u supermarketima, a ispostavlja se da mrkve dolaze iz Hrvatske, grašak iz Srbije, tako da se svi mogu pronaći u bosanskom loncu. U bosanskom loncu bilo je janjetine, mrkve, krompira... Bilo je bogato okusima, a meso se odvajalo na dodir viljuške. Inače, većina jela na ovim prostorima slična je. Bosna je između Istoka i Zapada, između religija, između kulturnih prostora - to je prostor u kojem se sve susreće", piše Farley.
Iako na početku djeluje kao sasvim obična zdjela s mesom i povrćem, puno toga "pliva ispod površine" u vezi bosanskog lonca, navodi novinar.
"Uostalom, postoji i ironija da je bosanski lonac metafora za bosansku etničku, vjersku i kulturnu raznolikost. Nakon Bosanskog rata od 1992. do 1995. godine, i zemlje koja je nekoć bila vrlo mješovita - sa svakim gradom koji je imao i muslimane, Srbe i Hrvate - sve se rasulo. Srbi su pobjegli u novoosnovanu Republiku Srpsku, a Hrvati su migrirali u Hercegovinu. Bosna u 2017. je manja od lonca, a veća od TV večere, sa stanovništvom koje je razdvojeno jedno od drugih gradovima. Sarajevo, naprimjer, je razdvojeno na muslimanski i srpski sektor, a Mostar je grad u kojem su razdvojeni muslimani i Hrvati. Ipak, tu je bosanski lonac: ne možete ga nazvati hrvatskim ili srpskim jer su homogeni narodi, zato se mora zvati bosanski lonac. Svako s kim sam se upoznao ovdje rekao je isto - najbolji bosanski lonac je onaj koji se napravi u kući", stoji u kolumni.
Farley svoju priču o bosanskom loncu i načinima njegove pripreme u bh. gradovima završava "zdravicom u nadi da će budućnost donijeti mnogo više 'malih Bosanaca' ovoj divnoj i fascinantnoj zemlji".
